Sta je to svemir

Naslov komentara: Sta je to svemir Mon Dec 29, 2008 1:01 pm

Nekad se sam zapitam koliki je svemir pa udjem u misli potonem u dubine i nakraju opet nemogu da odgonetnem i nadjem zakljucke pa cak i preko literature a sad smo u korak sa vremenom i imamo internet ali opet kad razmislis dodjes do zakljucka da ne razmisljas jer misao nemoze doprijet onoliko koliki je svemir.
Mnogi naucnici su dosli do nekih zakljucaka koji su donijeli neke odgovore ali kao sto rekoh covjek nikad nemoze nac kraj i postavlja sebi pitanja:
Imali granicu,imali sirinu,imali dubinu,imali visinu?
Svemir je jedan ..........prostor u kom se nalaze
-Zvijezde
-Galaxije
-Mlijecni putevi
-Crne rupe
-Kvazari
-Planete
-Itd....
Super nove su fenomeni koji se desavaju kako naucnici kazu svakih 100 godina ako budemo imali nekad STARSHIP tipa GALAXY mozda i vidimo taj fenomen(mala sala) nego da pojasnimo neke stvari za one koji nekad sami sebe pitaju sta je SVEMIR pa ovako onda:

SVEMIR
Svemir je ogromno prostranstvo koje sadrzi svu materiju i energiju koja postoji. Svemir sadrzi sve galaksije, zvijezde i planete. Prava velicina svemira je nepoznata. Naucnici vjeruju da se svemir i dalje siri. Oni vjeruju da je ovo sirenje rezultat divlje, snazne, mocne eksplozije koja se desila prije 15 milijardi godina. Ova eksplozija je poznata kao veliki prasak. Gledajuci elektromagnetni spektar tijela u svemiru, naucnici mogu odrediti da li se objekat pomjera prema Zemlji ili bjezi od Zemlje. Kada se daleki objekti, kao sto su Kvasari, gledaju sa Zemlje, njihov spektar je pomjeren ka crvenoj. Gdje god se pojavi promjena u spektru, to se zove Dopplerov-a promjena (efekat). Ako je spektar pomjeren ka crvenoj, tada je svijetlost proizvedena od tih tijela duzih talasnih duzina. Kada objekat bjezi od Zemlje, svjetlost koju proizvodi vidi se u duzim talasnim duzinama. Kada se tijelo krece prema Zemlji tada se svjetlost koju proizvodi vidi u kratkim talasnim duzinama. Ovo uzrokuje pomjeranje u svjetlosnom spektru objekta prema plavoj odnosno ljubicastoj. Velicina promjene u svjetlosnom spektru tijela odredjuje brzinu samog tijela. Sve daleke galaksije imaju fantasticne crvene promjene.Na osnovu ovih cinjenica naucnici vjeruju da se Svemir i dalje siri.

GALAXIJE
Galaksija je skupina zvijezda, prasine i gasa koje se odrzavaju medjusobno uz pomoc gravitacije. Galaksije su razbacane po svemiru i njohova velicina varira. Galaksije mogu biti same ili u grupi galaksija na engleskom zvanoj "Supercluster" (super skupina). Galaksije su klasifikovane od strane naucnika po svojim oblicima i izgledu. Nepravilna galaksija je galaksija nepravilnog oblika i puna je mladih zviezda, prasine i gasa. Spiralna galaksija je u obliku diska. Disk lici na tocak sa dugim spiralnim kracima koji rotiraju oko sredista. Spiralne galaksije sadrze vecinom zvijezde srednje starosti sa oblacima gasova i prasine. Slijedeca vrsta galaskija su elipsione galaksije. One posjeduju stare zvijezde i jako malo gasa i prasine. Njihovi oblici variraju od pravilnih do izduzenih sfera.

MLIJECNI PUT
Nase Sunce je zvijezda u galaksiji Mlijecni Put. Ako pogledamo odozgo na Mlijecni Put, izgledao bi kao veliki tocak koji se rotira u svemiru. Nasa glaksija je spiralna galaksija koja je formirana otprilike prije 14 milijardi godina. Sadrzina Mlijecnog Puta su zvijezde, oblaci prasine i gasa nazvani maglice, planeti i asteroidi. Zvijezde, prasina i gas isticu iz centra galaksije kao velike spiralne grane. Mlijecni Put je otprilike 100 000 svjetlosnih godina sirine u precniku. Nas Suncev sistem je 26 000 svjetlosnih godina udaljen od centra galaksije. Svi objekti u galaksiji kruze oko njenog centra. Nasem Suncu je potrebno 250 miliona godina da napravi jednu revoluciju oko centra galaksije. Zvijezde koje nocu vidimo na nebu su takodje clanovi naseg Mlijecnog Puta.

CRNE RUPE
Crne rupe su jako kompleksna svemirska tijela koja su nekada bila masivne zvijezde koje su propale zbog svoje sopstvene gravitacije. Crne rupe je veoma tesko vidjeti. Da nije efekata koje crne rupe prave u svojoj okolini, ne bi bilo moguce detektovati ih. Crna rupa ima snaznu gravitaciju koja uvlaci u rupu sve sto joj se nadje u blizini. Naucnici danas vjeruju da neke galaksije imaju goleme crne rupe u svojim centrima koje oslobadjaju ogromne kolicine energije koje uticu na galksiju. Gorivo za rad crnih rupa, su zarobljeni gasovi, zvijezde i prasina koji su uvuceni u rupu. Gas koji je uvucen u rupu vrti se u krug. Koristeci spekrtroskope, naucnici imaju mogucnost da mjere brzinu gasa koji se vrti oko ulaza u rupu. Brzina kojom se gas vrti smatra se potpisom tj. odlikom svake crne rupe. Znajuci brzinu gasa, naucnici mogu izracunati masu crne rupe. Za neke od crnih rupa izracunato je da imaju masu jednaku masi 3 milijarci nasih Sunca! Jos efektivniji nacin proucavanja crnih rupa jeste proucavanje X-zraka koje zraci crna rupa. X-zraci imaju mogucnost da se probijaju mnogo bolje kroz gas i prasinu nego opticka svjetlost. Sa svim ovim nacinima proucavanja naucnici imaju mogucnosta da objasne veze crnih rupa sa mocnim svemirskim dogadjajima koji do sada nisu objasnjeni..

KVAZARI
Mnogi astronomi vjeruju da su Kvazari najdalji objekti ikad vidjeni u svemiru. Kvazari emituju ogromne i nezamislive kolicine energije - mogu biti trilion puta svjetliji od naseg Sunca! Za kvazare se vjeruje da proizvode svoju energiju iz masivnih Crnih Rupa koje se nalaze u centru galaksija u kojima se nalaze Kvazari. Upravo zbog toga sto su toliko sjajni, oni crpe svjetlost od ostalih zvijezda u istoj galaksiji.

Iako jako sjajni, zbog velike udaljenosti od zemlje, nijedan Kvazar nije vidljiv golim okom sa Zemlje. Energiji koju izrace Kvazari potrebno je milijarde godina da dodje do Zemlje i njene atmosfere. Zbog toga, proucavanje Kvazara pomaze astronomima da saznaju vise o ranijim stadijumima svemira.

Sama rijec Kvazar (Quasar) je na engleskom jeziku skracenica za "quasi-stellar radio source", sto bi znacilo objekat slican zvijezdi koji emituje radio talase. Ovo ime su dobili 1960 kada su prvi put i vidjeni. Ime se odrzalo do danas iako astronomi sada znaju da neki od Kvazara nisu emiteri radio talasa. Osim sto emituju jaku svjetlost i neki od njih radio talase, Kvazari takodje emituju i ultra-violetne zrake, infra-crvene zrake, X-zrake i Gamma zrake. Vecina Kvazara su veci nego nas Solarni (Suncev) sistem.

ZVIJEZDE
Zvijezda je brilijantna ogromna sfera vruceg gasa cija je energija proizvedena u unutrasnjim nuklearnim reakcijama. Zvijezde se nalaze unutar galaksija. Galaksije ne sadrze samo zvijezde, nego i oblake gasa i prasine.Ovi gasovi se nazivaju maglice, i u njima su zvijezde rodjene. U maglicama se nalazi vodonik koji se pod uticajem gravitacije i zvijezda vrti sve brze. Milionima godina sve vise vodonika ulazi u ovaj vrtlog. Reakcije koje se desavaju medju atomima vodonika zagrijavaju oblak gasa. Kada temperatura dostigne temperature od oko 15 000 000 stepeni Celzijusovih, u unutrasnjosti dolazi do nuklearne fuzije. Ogromna toplota proizvedena od fuzije uzrokuje zgusnjavanje gasa i stvaranje proto-zvijezde.Ovo je prvi korak u evoluciji zvijezde. Rastuca proto-zvijezda nastavlja da akumulira jos mase. Kolicina mase koju moze da akumulira zavisi od kolicine materije u maglici iz koje je proto-zvijezda nastala. Kad se masa stabilizuje ona postaje zvijezda. Zvijezda ce nastaviti da zari milione i milijarde godina. Posto je ona uzarena, vodonik je konvertovan u helijum u sredistu zvijezde zbog nuklearne fuzije. Srediste postaje polako nestabilno i zvijezde pocinju polako da se stezu, dok se vanjski slojevi zvijezde, koji se sastoje vecinom od vodonika, pocinju siriti. Posto se sire, oni se i hlade i zare crveno.Tada zvijeda dolazi do faze crvenog diva.Crvena je zato sto je hladnija nego proto-zvijezda i veca zato sto su se vanjski slojevi prosirili. Sve zvijezde imaju isti put nastanka do faze crvenog diva. Kolicina mase zvijezde tada odredjuje kakav je njen dalji zivot.

ZVIJEZDE SREDNJE VELICINE
Kod velikih crvenih divova, vodonik u vanjskim slojevima nastavlja da gori a temperatura u sredistu pocinje da raste. Na temperaturi od 200 000 000 stepeni Celzijusovih, helijumovi atomi grade ugljenikove atome u jezgru. Zadnji sloj vodonika se odvaja od sredista i cini prsten oko njega. Ovaj prsten se naziva planetarna maglica. Kad su zadnji atomi helijuma u jezgru konvertovani u ugljenikove atome, zvijezda srednje velicine pocinje da polako umire. Gravitacija uzrokuje da se zadnje kolicine materije pocinju skupljati ka unutrasnjosti i stezati. Ova faza naziva se faza bijelog patuljka, koja je veoma zbijena. Oni zrace veoma sjajnom bijelom svjetloscu, a kada njihova energija iscezne oni umiru. Zvijezda tada dolazi u fazu crnog patuljka.

MASIVNE ZVIJEZDE
Kada zvijezda dodje do faze crvenog patuljka, u njenom sredistu nastavlja da raste temperatura dok se helijumovi atomi konvertuju u atome ugljenika. Gravitacija skuplja atome ugljenika ka sredistu dok temperatura ne dostigne vrijednost od 600 000 000 stepeni Celzijusovih. U ovom stadijumu ugljenikovi atomi formiraju teske elemente kao sto su kiseonik i azot. Fuzija se natavlja dok ne krene formiranje gvozdja. U ovoj fazi fuzija prestaje i gvozdje pocinje apsorbovati energiju. Ova energija je oslobodjena u jako snaznim eksplozijama koje se nazivaju Super-Nova. Super-Nova moze obasjati nebo nekoliko nedjelja. Temperatura u Super-Novoj moze dostici do 1 000 000 000 stepeni Celzijusovih. Ove temperature mogu dovesti do stvaranja novih elemenata koji se mogu pojaviti u maglicama kao resultat eksplozije Super-Nove. Srediste masivne zvijezde koje je 2-4 puta masivnije od naseg Sunca zavrsava kao neutronska zvijezda. Neutronska zvijezda rotira povremeno i proizvodi radio-talase. Ako neutronska zvijezda proizvodi radio-talase u pulsevima tada se ona naziva Pulsar. Srediste nekadasnje masivne zvijezda koje je sada vec 10 puta masivnije od naseg Sunca nastavlja da bude masivno. Nikakva nuklearna reakcija se ne desava, koja bi pomogla sredistu, zbog cega je ona progutana od strane svoje sopstvene gravitacije. Tako nastaju crne rupe koje redom gutaju svu materiju, energiju i svjetlost koja prodje u blizini. Neke crne rupe imaju svoje kompanjonske zvijezde od kojih uzimaju gasove. Kad gasovi udju unutar crne rupe oni se zagrijavaju i odaju energiju u vidu X-zraka. Crne rupe se detektuju uz pomoc X-zraka koje emituje materija koja upadne u crnu rup.

PLANETE
Nebeska tijela koja kruze oko Sunca(nasa galaksija)
ima vise planeta jer svemir je velik ali drzimo se mi naseg sistema o kome smo ucili i u skoli u nasem sistemu ima devet planeta koliko je poznato samo na zemlji ima zivota mada NASA traga za vanzemaljskim zivotom trenutno je mars na meti naucnika pa cak su gledali i titan saturnov satelit koji ima istu skoro atmosferu kao na zemlji neko vrijeme su se bacili na posmatranje sistema VEGA ali ona je previse udaljena nekoliko stotina S.G. ali o tome drugom prilikom

Evo dakle ja sam se potrudio da napravim neki sazetak i da upoznam ako nekog zanima

Naslov komentara: Nastanak,starost i velicina Svemira Mon Dec 29, 2008 1:05 pm

Nakon stoljeća i stoljeća promatranja noćnog neba ljudska je vrsta u ovom stoljeću spoznala da je svemir u kojem živi započeo prije petnaestak milijardi godina u Velikom prasku, u nezamislivoj eksploziji koja je stvorila ne samo materiju, već i prostor i vrijeme. Hladeći se, prvobitna je užarena kugla stvarala protone, neutrone i elektrone, a zatim od njih atome, oblake vodika i helija, te na kraju zvijezde i galaktike, kvazare i crne rupe.
Sve je počelo 1929. godine kada je američki astronom Edwin Hubble mjerenjem brzina udaljenih galaktika (pomoću Dopplerovog pomaka njihovog spektra) u ovisnosti o njihovoj udaljenosti otkrio

da se velika većina galaktika udaljava od nas

da je brzina udaljavanja proporcionalna udaljenosti galaktike

Drugim riječima, Hubble je otkrio da se svemir širi.

Koristeći informacije iz donjih Hubbleovih dijagrama (upotrijebite podatke iz 1996.) procijenite starost i veličinu vidljivog svemira.
Naprimjer: Za galaktike iz dijagrama izračunajte koliko je vremena prošlo od trenutka kad su one bila na istom mjestu kao i naša galaktika (to je trenutak Velikog praska tj. dobiveno vrijeme predstavlja starost svemira). Da biste dobili veličinu svemira ekstrapolirajte Hubbleov pravac i odredite udaljenost galaktika koje se udaljavaju brzinom svjetlosti (takve galaktike su na rubu vidljivog svemira).

VELICINA STAROST I SIRENJE SVEMIRA:
Sta je to svemir Ssssfx8

ovo je Hablov dijagram
Iz dijagrama lijevo vidljivo je da galaksija koja je udaljena npr. 150 megaparseka ( 1 parsek = 3.09 x 10/16 metara) odmiče od nas brzinom od otprilike 10000 kilometara u sekundi. Preračunamo li megaparseke u kilometre dobijemo da je spomenuta galaksija udaljena 4.6 x 10/21 kilometara. Ako sada u mislima zavrtimo film povijesti svemira unatrag, vrijeme potrebno da se galaksija "vrati" do nas je

4.6 x 10/21 km / (10000 km/s) =
4.6 x 10/17 sekundi,

ili otprilike 15 milijardi godina. To je dakle vrijeme proteklo od trenutka Velikog praska do danas.

Ako se linearni porast brzine odmicanja galaksija nastavlja i dalje od desnog gornjeg kuta Hubbleovog dijagrama onda ćemo, gledajući sve dalje i dalje u svemirske dubine, vidjeti galaksije koje se udaljavaju sve brže i brže. Udaljenost na kojoj galaksije odmiču brzinom svjetlosti možemo prozvati krajem svemira jer je sve iza te granice za nas nevidljivo. Da bismo odredili tu udaljenost, ekstrapolirajmo gornji pravac. Jednadžba tog pravca je

brzina = H/0 udaljenost

gdje je H/0 tzv. Hubbleova konstanta. Njenu vrijednost možemo odrediti tako da za brzinu i udaljenost uvrstimo brojke koje vrijede za galaksiju iz prošlog odjeljka:
H0 = brzina/udaljenost = 10000 (km/s)/ 4.6 x 10/21 (km) = 2.2 x 10-18/ s-1

Uvrstimo li sada ovu konstantu u gornju jednadžbu, zajedno s uvjetom da je brzina jednaka brzini svjetlosti dobijemo za udaljnost do ruba svemira
udaljenost = brzina / H/0 = 3 x 108 m/s / 2.2 x 10-18/ s-1 = 1.36 10/26 m

što preračunato daje 15 milijardi svjetlosnih godina.

Napomena
Ovdje navedene brojke su samo približno točne. Naime, usprkos velikom trudu astronoma, vrijednost Hubbleove konstante je još uvijek relativno neprecizno određena. Tako greška u dobivenim vrijednostima za starost i veličinu svemira iznosi možda i do 50%.

POJASNJENJE:
Da pojasnim što pod tim podrazumjevam: Naime, ono što opažamo svakako nije realna slika svemira. Uzmimo da se kvazar kojeg vidimo teleskopom, udaljava od nas brzinom 1/2 c. Na koje se vrijeme odnosi ta brzina? Na prošlost koju gledamo iz sadašnjosti? Gdje se u ovom trenutku nalazi taj kvazar i kojom se brzinom sada udaljava?
Kad kažemo da se neki kvazar udaljava brzinom c/2 zapravo želimo reći da svjetlost koja ulazi u naš teleskop ima crveni pomak koji odgovara Dopplerovom pomaku koji bi imao taj kvazar kad bi se gibao brzinom c/2 i nalazio odmah tu, blizu teleskopa. No zapravo taj crveni pomak nije u pravom smislu Dopplerov već je on posljedica toga da se svjetlost, putujući od kvazara do nas, čitavo vrijeme rastezala zajedno sa ekspandirajućim svemirom i tako je njena valna duljina postajala sve veća tj. pomicala se prema crvenom dijelu spektra. Dakle, "ta brzina" se ne odnosi ni na koje konkretno vrijeme jer je efekt crvenog pomaka kumulativan kroz čitav taj dugi vremenski period.

Zbog sličnih razloga, pitanje kojom se brzinom kvazar sada udaljava nije dobro postavljeno jer u zakrivljenim prostorima nije lako jednoznačno definirati relativnu brzinu udaljenih objekata tj. potrebno je naznačiti što mislimo pod relativnom brzinom. Prostor nije apsolutan i jedni način da uspoređujemo brzine objekata je da ih dovedemo jedne sasvim do drugih i onda izmjerimo njihove brzine "istim metrom". No, u zakrivljenim prostorima to zamišljeno dovođenje jednog objekta do drugog mijenja njegovu brzinu tako da onda više nije jasno što zapravo uspoređujemo i u tom poslu treba postupati jako pažljivo.

To je slično situaciji kad želimo usporediti da li su dvije dužine na sferi paralelne. Možemo pokušati dovesti jednu do druge i vidjeti da li će se one poklopiti ili prekrižiti. No, kako ih mičemo po sferi dužine mjenjaju svoj smjer i to da li će se one na kraju poklopiti ili križati ovisi i o putu po sferi po kojem smo ih micali. To jako komplicira situaciju. Iz tog razloga se ni pojam "paralelnosti" udaljenih dužina u sfernoj geometriji, niti pojam relativne brzine udaljenih objekata u zakrivljenom prostor-vremenu ne mogu upotrebljavati bez vrlo pažljivog definiranja što se pod tim zapravo misli.

Jedna ponekad korištena definicija relativne brzine udaljenih objekata u zakrivljenom prostor-vremenu je slijedeća: Uzmemo mnogo promatrača i postavimo ih ravnomjerno između nas i kvazara tako da je prostor između svake dvojice približno ravan. Damo upustvo svakom promatraču da u trenutku T mjeri udaljenost do svog slijedećeg susjeda. Zbrojimo sve te udaljenosti i dobili smo udaljenost do kvazara. Promjenu te udaljnosti u vremenu možemo zvati relativnom brzinom kvazara prema nama. Ovdje još treba biti pažljiv i s definicijom vremena T, jer vrijeme teče različito za svakog od ovih promatrača u zakrivljenom prostor-vremenu, ali uz još malo pažnje i ta se komplikacija može prevladati.

Sve ovo bi te trebalo uvjeriti da se čovjek zaista ne smije oslanjati na intuiciju kad govori o udaljenostima i brzinama dalekih objekata u svemiru i jedini sigurni put je matematika opće teorije relativnosti.
Jeste li se, čitajući ovo, zapitali kako se to galaksije na rubu svemira mogu udaljavati brzinom svjetlosti (a one iza tog ruba još i brže) kad Einsteinova specijalna teorija relativnosti dopušta masivnim objektima samo gibanje sporije od svjetlosti?

Ovo je jedan dio o onome sto sam proucavao neki dijelovi su posudjeni sa odredjenog saita i zato govorim razmisljanje o svemiru i njegovoj beskonacnosti je kao izbrojati koliko ima "kapi" svih mora na zemaljskoj kugli ali zadovoljstvo mi je ucit o svemiru jer covjecanstvo nema vise sta da proucava(mislim u globalu) pa je svemir sad aktuelan jer covjecanstvu je poznato samo 3% svemira (mizerno) ali nama dovoljno,nekad cemo valjda produzit horizonte.........bar se nadam.
Sta je to svemir Postanakts1

ovo su neke prepostavke iz NASE kako je to sve teklo koliko je vjerodostojno neznam...

Preuzeto sa NASA-inog WEB-a

Naslov komentara: Dijagram crne rupe Mon Dec 29, 2008 1:17 pm

"Crne rupe su jako kompleksna svemirska tijela koja su nekada bila MASIVNE ZVIJEZDE koje su propale zbog svoje sopstvene gravitacije"

"Crna rupa ima snaznu gravitaciju koja uvlaci u rupu sve sto joj se nadje u blizini"

"Gorivo za rad crnih rupa, su zarobljeni gasovi,zvijezde i prasina koji su uvuceni u rupu. Gas koji je uvucen u rupu vrti se u krug brzinama vecim od brzine svijetlosti a brzina svjetlosti je 320.000 km/h u sekundi."

Sta je to svemir Blackhole11vx9

1- slici je prikazan dijagram crne rupe pokazuje kako izgleda i kako uvlaci prasinu i sve sto se nadje u sebe

2-pokazuje kako su isti zarobljeni i kako se pokrecu(vrte u krug)od gravitacije te iste crne rupe
Znaci njeno gorivo je prasina i njena energija od cega je sama zvijezda bila sacinjena jer da bi se nesto pokretalo pa cak i u svemiru mora imat neki izvor energije za bilo kakav rad mora crpit neke resurse energije

Naslov komentara: Re: Sta je to svemir Wed Jan 07, 2009 8:22 pm

Znaci ako je svemir star 15kkk godina i pretpostavimo da je sfera i pretpostavimo da se stalno siri istom brzinom mozemo izracunati koliki kad bi zaustavili vrijeme tocno na 15kkk godina.

znaci ovako:
1. uvrstimo formule.

Za volumen sfere: 4/3πr^3 (r = promjer sfere) ili jednostavnije r^2*π

Zatim je potrebno izracunati r

znaci brzina svijetlosti je: = 299.792.458 m/s

1godina= 365,2424 dana= 8.765,8176 h= 525.949,056 m= 31.556.943,36s

31.556.943,36 s * 299.792.458 m/s= 9.460.533.616.861.178,88 m * 15.000.000.000 = 14.190.800.425.292.683.200.000 km + 3.926.459.551.782.682.512,7334465 km (to su prestupne godine)= 14.194.726.884.844.465.882.512,73344652 km

Sad to je duzina ali polumjera znaci promjer:

14.194.726.884.844.465.882.512,73344652 km * 2= 28.389.453.769.688.931.765.025,46689 km

=

2.531.926.749.599.709.966.459.760.577.414.600.000.000.000.000 km^3

Normaln sve ovo sam racuo uz stalne smetnje i od 3 do 4 ujutro tako da ne garantiram tocnist (pogrijesio sam sigurno za par kvadriliuna kilometara ali nema veze samo opci dojam koliko je to prostranstvo)
Inace ovaj broj se zove:

2,531 quattuordecillion geek

Naslov komentara: Re: Sta je to svemir Wed Jan 07, 2009 8:37 pm

kunem ti se, kada budem imao stepenice gurnut cu te niz njih...

Naslov komentara: Re: Sta je to svemir Thu Jan 08, 2009 7:24 am

3of7...impresionirana sam Sta je to svemir E094

Naslov komentara: Re: Sta je to svemir Fri Jan 09, 2009 4:06 am

Zasto me tako zoves? Nesto mi tajite?